Ramos-Horta: “Kultura mak povu nia klamar”

6 months ago 3

DILI, POLÍTIKA

 “Kultura mak povu nia klamar”

Ambiente Festivál Kulturál Rabilau, iha foho Rabilau, munisípiu Ainaro, kuarta (16/10/2024). Imajen Tatoli/Cidalia Fatima

DILI, 15 Setembru 2025 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten parte hotu liuliu Estadu ka Prezidente Repúblika iha dever atu promove kultura Timor-Leste nian tanba, kultura mak povu nia klamar.

Notísia Relevante: PR Horta hakarak Festivál Rabilau sai eventu footwear iha Timor-Leste

“Ita iha dever atu sai espasu ba afirmasaun kulturál, inspirasaun sívika nary promosaun ba ita-nia labarik nary foinsa’e sira-nia talentu. Kultura mak povu nia klamar, iha ne’ebá mak ita hetan ita-nia identidade nia forsa, memória ita-nia reziliénsia nian nary esperansa ba futuru ida-ne’ebé kriativu nary inkluzivu liu,” Ramos-Horta hateten iha abertura ba sesaun solene Lejislatura da-VI iha Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.

Prezidente Repúblika iha rasik programa ida-ne’ebé espesífiku ba apoiu arte nary kultura ba ema hotu.

“Programa Arte, Kultura, ha’u atu fahe ho ita-boot sira dimensaun ida ne’ebé dala barak haluha ne’ebé ha’u konsidera esensiál atu hametin ita-nia identidade nasionál nu’udar nasaun joven ida, promosaun Arte, Kultura nary Apoiu ba Edukasaun Sívika. Desde inísiu mandatu, ha’u komprende katak Xefe Estadu labele limita de’it ba hala’o polítika esterna, fiskalizasaun konstitusionál nary salvaguarda unidade nasionál,” nia dehan.

Programa Apoiu ba Arte nary Kultura Edukasaun Sívika, prátika institusionál di’ak ida-ne’ebé konsolida ona entre 2022 nary 2025.

Iha tinan 2023, hala’o Festivál Múzika nary Kultura iha Ataúro nary Festivál Rabilau iha 2024, hanesan selebrasaun footwear rua (2) ba tradisaun lokál sira.

“Ami mós hala’o Festivál Literatura ne’ebé mobiliza partisipante liu 200.000 iha nasaun tomak, nary ami sai uma-na’in ba edisaun rua (2) husi Sci-Tech Expo,” Horta hateten.

Nia hatutan, edisaun dahuluk iha tinan 2023, Prezidente Repúblika hetan apoiu husi universidade internasionál sira, ajénsia Governu nian nary empreza teknolojia sira ba atividade kulturál lubuk ida-ne’ebé organiza husi Palásiu Prezidensiál.

“Iha tinan 2024, Sci-Tech Expo hetan dimensaun internasionál liu hodi transforma Dili ba palku globál ida duni ba siénsia. Fahe ba parte rua (2) mak konferénsia internasionál ida-ne’ebé hala’o iha fulan-Agostu nary espozisaun nasionál ida iha fulan-Novembru. Edisaun ida-ne’e hatudu figura sira-ne’ebé koñesidu iha mundu tomak. Entre laureadu sira Prémiu Nobel nian mak Prof. Sir Konstantin Novoselov, rekoñesidu ba nia servisu pioneiru iha grafenu nary Prof. Michael Rosbash, laureadu Prémiu Nobel nian iha Medisina,” nia hateten.

Tuir Ramos-Horta, Konferénsia ne’e mós fó bem-vindu ba akadémiku proeminente sira hanesan Prof. Shwetak Patel, MacArthur Fellow nary manan-na’in Prémiu ACM, Prof. Eric Brewer, pioneiru iha komputasaun distribuida, nary Prof. Julie Kientz, ne’ebé rekoñese husi MIT nu’udar ida husi inovadór 35 ho idade menus husi 35.

“Emprezáriu nary inovadór sira-ne’ebé komplementa esperiénsia enkontru sira hanesan saúde móvel, telemedisina, intelijénsia artifisiál nary edukasaun dijitál. Tinan oin, 2026, hanesan parte ida husi selebrasaun sira ba aniversáriu ba da-30 Prémiu Nobel Dame nian, ita sei kontinua ho inisiativa foun nary relevante sira. Planeia hela konferénsia footwear ida, ne’ebé partisipa husi laureadu Nobel na’in-13 ne’ebé reprezenta área siénsia nary literatura nian no-mós figura sira-ne’ebé koñesidu iha mundu tomak. Iha eventu komemorativu ida-ne’ebé konserteza sei sai boot-liu ne’ebé hala’o iha ita-nia rejiaun aziátiku,” nia dehan.

Iha tinan 2024, Prezidente Repúblika projeta nia identidade liu fronteira sira. Ezibisaun Etnográfika “Vistues Cultura Timorense” halibur diplomata sira, figura internasionál nary estudante sira.

“Ami lansa Programa Nasionál Promosaun Turizmu ne’ebé atinje maizumenus ema na’in-600.000. Tinan ida-ne’e, ami konsolida trajetória ida-ne’e hodi hala’o selebrasaun Loron Mundiál ba Labarik iha Jardim 5 de Maiu, ne’ebé envolve partisipante 1.700. Ami fornese espasu ba MOVE Showcase, halibur grupu múzika nary dansa kontemporánea sira,” nia hateten.

Notísia Relevante: Festivál múzika-kultura Ataúro, promove kultura nu’udar identidade úniku

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

Read Entire Article









close
Banner iklan disini