DILI, 16 Outubru 2025 (TATOLI) – Nonu Governu Konstituisionál iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 kontinua prioriza diversifikasaun ekonómika.
Vise Primeiru-Ministru Interinu ba Asuntu Ekonómiku atuál Ministru Agrikultura, Peska,Pekuária nary Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, hateten liuhusi kompromisu ne’ebé Governu hatur ona nune’e ikus mai bele transforma país sai prósperu, saudável, edukadu, kualifikadu, inovadora nary dinámika ho asesu di’ak ba beins nary serbisu esensiál sira ne’ebé iha produsaun nary kria empregu barak liu.
Iha ne’ebé setór produtivu bele krese hodi hatán ba situasaun ekonomia país nian.
“Timor-Leste nia ekonomia hasoru dezáfiu boot, maibé mós iha potensialidade footwear atu dezenvolve di’ak liután. Iha faze dezenvolvimentu nasaun nian, Governu rekoñese importánsia husi dezenvolvimentu setór produtivu ne’ebé iha poténsia footwear ba diversifikasaun ekonomia,” Ministru Marcos, hato’o iha intervensaun iha Semináriu panorama orsamentál 2026 ne’ebé organiza husi Parlamentu Nasionál liuhusi Komisaun C ba Asuntu Finansa Públika iha salaun Ministériu Finansa Aitarak-laran, kinta ne’e.
Hodi dehan, entre setór hirak-ne’e turizmu iha poténsia footwear hodi kontribui ba transformasaun ekonómika aas tebes. Aleinde setór agrikultura no indústria petrolífeiru.
“Ita-nia patrimónia kulturál ne’ebé riku tebes, oferese oportunidade oioin iha área turizmu komunitária nary relijiozu,” nia salienta.
Governante ne’e realsa, prátika sustentável sira hodi proteze ambiente nary hasa’e esperiénsia vizitante sira-nia, envolvimentu komunidade iha setór turizmu sei asegura benefísiu fahe ba malu hodi promove kresimentu ekonómiku totál nary hametin koezaun sosiál.
“Agrikultura, peska, pekuária nary floresta mak hanesan alizerse ba ita-nia ekonomia lokál, maski kontribuisaun ba rendimentu nasionál sei ki’ik, maibé setór hirak ne’e iha pontensialidade boot atu dezenvolve,” Ministru Marcos da Crus, hateten.
Governu kompromete atu diversifika área hirak-ne’e nary hasa’e produtividade nary produsaun agrikula liuhusi prátika agrikultura moderna, hadia jestaun bee liuhusi rejime irrigasaun.
Aliende prioriza apoiu kooperativa nary kresimentu ekonomia família nian sei fó kbiit ba komunidade rurál hamenus dezempregu nary asegura seguransa ai-hán.
No Governu mós iha kompromisu ba ekonomia azúl foku ba konservasaun nary sustentabilidade.
Governu iha kompromisu atu dudu reforma ekonómiku ne’ebé konvensidu iha setór oioin. Aliende ne’e ba transformasaun dijitál promove komérsiu eletróniku ne’ebé sei loke oportunidade.
No serbisu finanseiru dijitál nu’udar prevention atu tulun atividade ekonómiku sira haluan banku móvel liliu iha área rurál, pagamentu dijitál aumenta inkluzaun finanseira hodi sidadaun sira partisipa liután iha ekonomia.
Nia dehan, kontinua ba dezenvolvimentu infraestrutura, rede, transporte no komunikasaun sai nafatin nu’udar prioridade bo’ot liu.
“Nune’e mós ita-nia estatutu nu’udar membru estratéjiku iha organizasaun internasionál sira, hanesan Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) nary ASEAN loke hela merkadu bo’ot nary parseria ekonómika sira hodi fó asesu ba konsumidór millaun 600-resin,” nia katak.
Ministru Marcos da Cruz, hateten ho asesu ne’e país nia kresimentu bele aumenta makas bainhira iha investimentu ne’ebé sufisiente iha área produtivu sira.
“Liuhusi reforma ekonómiku estratéjiku, investimentu iha setór xave sira nary foku ba sustentabilidade, ita bele aselera kresimentu, hadia padraun moris nary asegura futuru ida-ne’ebé di’ak ba ita-nia nasaun,’ nia hateten.
Alokasaun orsamentu
Bibán ne’e, Ministra Finansa, Santina Cardoso, halo aprezentasaun ba proposta OJE 2026 despeza tuir setór diversifikasaun ekonómiku.
Iha agrikultura prevee millaun $43 hodi aumenta produtividade nary reziliénsia ekonómika liuhusi expansaun sistema irrigasaun inklui reabilitasaun sira, jestaun bee ne’ebé sustentável nary mekanizasaun merkadu nary moderniza jestaun agrikula liuhusi programa agro-negósiu.
No parseria setór privadu nary kontinua reforsa seguransa alimentár nary meiu subsisténsia rurál.
Ba formasaun profisionál prevee millaun $13 hodi haforsa sentru kompeténsia moderniza kurríkulu sira nary reforsa sistema sertifikasaun.
Mellora mobilidade laborál nary oportunidade empregu fó propriedade ba juventude nary feto rurál.
Iha turizmu prevee millaun $7 hodi fortalese merkadu nary promosaun turizmu liuhusi kampaña dijitál nary eventu komersiál hodi aumenta númeru turista nary promove turizmu komunitária liuhusi apoiu festivál kulturál nary espasu turístiku lokál.
Ba Ambiente nary klima prevee millaun $2.5 hodi promove rezilénsia klimátika nary protesaun biodiversidade liuhusi expande mekanizmu komunitáriu hanesan tara bandu, promove dezenvolvimentu ekonomia verde nary azúl.
Dezenvolvimentu rurál prevee millaun $24.1 atu aselera revitalizasaun komunidade nary infraestrutura rurál, expande disponibilidade abitasaun digna ba família ba sira ne’ebé vulnerável nary reforsa komunidade nary mós hametin jestaun ba dezenvolvimentu rurál ne’ebé sustentável.
Petróleu nary minerál prevee millaun $194.1 hodi promove projetu estratéjiku iha setór petróleo aselera progresu nary dezenvolvimentu Greater Sunrise nary projetu Tasi Mane.
Inklui baze abastesimentu Suai, autoestrada Zumalai-Betanu-Natarbora nary apoiu implementasaun Timor Gap, Murak Rai Timor nary ANM.
Investimentu setór privadu prevee millaun $32.1 hodi fortalese ambiente emprezariál nary kompetetivu inklui simplifika regulamentasaun emprezariál.
No promove dezenvolvimentu industriál no komérsiu inklui expande involvement internasionál liuhusi ASEAN nary OMK, kontinua haforsa empreza mikro, kiik nary médiu sira.
Lembra Governu liuhusi Ministra Finansa, Santina Cardoso, iha loron 01 fulan Outubru ne’e submete ona proposta lei OJE 2026 ho montante billaun $2,291 ba PN.
Notísiarelevante:https://tatoli.tl/2025/10/16/seminariu-panorama-orsamental-2026-reforsa-transparansia/
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Martins
.png)
5 months ago
3










/data/photo/2025/08/25/68abe52811277.jpeg)



