HEADLINE, POLÍTIKA
Reuniaun plenária Estraordinária ba diskusaun nary votasaun iha jeneralidade ba Projetu Lei Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberanu nary Revoga Pensaun Vitalísia ba Deputadu nary Eis Titulár ba Órgaun Soberania nary providénsia seluk, iha sala plenária Parlamentu Nasionál, Kinta (25/09/2025. Imajen TATOLI/Francisco Sony
DILI, 25 Setembru 2025 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi reuniaun plenária estraordinária, aprova ho unanimidade projetu lei númeru 11/VI (3a) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu nary Eis-Titulár Órgaun Soberania nary Providénsia sira seluk ho votu a favór 61, kontra nary abstensaun 0.
“Ne’ebé [projetu lei] pasa iha jeneralidade”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária, ohin.
Iha diskusaun jeneralidade ne’e hahú aprezenta relatóriu nary pareser Komisaun A ba Asuntu Konstitusionál nary Justisa.
Tuir pareser Komisaun A, projetu lei ne’e reúne kondisaun hodi diskute nary aprova iha plenária iha jeneralidade.
Parlamentu Nasionál, liuhusi reuniaun plenária estraordináriu, aprova ho unanimidade projetu lei númeru 11/VI (3a) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu nary Eis-Titulár Órgaun Soberania nary Providénsia sira seluk. Foto/Francisco SonyRejimentu PN nian iha artigu 105, númeru 1 hateten diskusaun jeneralidade foka ba prinsípiu nary sistema projetu ka projetu lei idaidak nian. Ho aprovasaun ne’e, meza baixa fali projetu lei ne’e ba iha komisaun hodi trata iha espesialidade hodi halo diskusaun espesífiku ba kada artigu.
Rekomendasaun
Komisaun rekomenda atu halo ponderasaun ba pontu sira ne’ebé referidu durante diskusaun espesialidade, hodi fó aliñamentu ba versaun finál ho rekizitu konstitusionál nary lejístika materiál nary formál, inkluziva téknika revogasaun espresa no koerénsia intranormativa entre dispozisaun sira kona-ba efeitu nary salvaguarda.
Tuir projetu lei ne’ebé bankada Governu husi Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT), Partidu Demokrátiku (PD) nary opozisaun Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO) aprezenta atu revoga Lei númeru 1/2007, 18 Janeiru, nary Lei númeru 7/2007, 25 Jullu, altera husi lei númeru 7/2017, 26 Abríl, ne’ebé estabelese Pensaun Vitalísia ho Regalia sira seluk ba Deputadu nary Eis-Titulár Órgaun Soberania.
Tuir espozisaun motivu prezente inisiativa lejislativa ho objetivu asegura sustentabilidade finansa públika nary prinsípiu konstituisionál igualidade, elemina benefísiu vitalísiu nary previléjiu desproporsionál atribui ba eis-titulár kargu públiku nary órgaun soberania.
Ho evolusaun demokrátiku nary fortalesimentu instituisaun Estadu, entende sidadaun sira ezerse funsaun públika sujeita ba regra previdensiária hanesan ho traballadór sira seluk.
Proposta ne’e revoga dispozisaun legál ne’ebé kria pensaun vitalísia nary benefísiu permanente sira seluk, ho efeitu retroativu hahú husi lejislatura dahuluk.
Tuir projetu lei ne’e, iha ámbitu aplikasaun ba deputadu atuál nary antigu deputadu, eis-titulár órgaun soberania inklui Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, membru Governu, Prezidente Tribunál Superiór.
Artigu 3 revogasaun retroativa, ne’ebé sei revoga ho efeitu retroativa dezde inísiu primeira lejislatura Parlamentu Nasionál, ba dispozisaun legál ne’ebé kria ona autoriza pensaun vitalísia ba kategória mensiona iha artigu anteriór, hapara kualkér pagamentu iha prezente nary futuru.
Tuir projetu lei ne’e iha artigu 5 hateten Reembolsu sira nary Efeitu Finanseiru nary Materiál sira; 1. Montante sira ne’ebé simu tiha ona nu’udar pensaun vitalísia até lei ne’e tama iha vigór sei la sujeita ba reembolsu, salvaguarda ba boa-fé nary seguransa jurídika.
2. Maibé, sei laiha direitu adkiriduba pagamentu sira ne’ebé kontinua, ne’ebé sei haparadefinitivamente bainhira lei ida-ne’e tama iha vigór.
3. Benefísiu materiál sira seluk hotu ne’ebé fó konsedidu iha funsaun kondisaun hosi eis-deputadu ou eis titulár órgaun soberania, inklui abitasaun (uma)ofisiál, veíkulu serbisu , kondutór, eskoltu sira, kombustivel ou apoiu lojístiku sira seluk, tenke fila tomak ba Estadu ou haparakontratu respetivu imediatamente, lahó kompensasaun ruma.
No artigu 7 hateten ho prezente lei tama iha vigór iha information ninia publikasaun, prodús efeitu dezde 20 Maiu 2002.
Regulamentasaun Governu sei aprova iha prazu másimu loron 30, hafoin publikasaun prezente lei, norma regulamentar nesesáriu ba ninia ezekusaun plena. Projetu lei ne’e iha artigu hamutuk hitu.
Iha prosesu diskusaun faze jeneralidade ne’e deputadu sira halo diskusaun dala ida ba projetu lei númeru 11/VI (3a) ne’ebé aprezenta husi bankada Governu nary KHUNTO nary projetu lei númeru 10/VI(3a) Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania aprezenta husi FRETILIN nary PLP. Iha votasaun, projetu lei 10/VI(3a) ho votu a favór 22, kontra 38 nary abstensaun ida, nune’e la pasa.
Notísia relevante: Sosiedade sivíl-akadémiku hato’o opiniaun kona-ba Revogasaun Lei Pensaun Vitalísia
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora
.png)
5 months ago
3










/data/photo/2025/08/25/68abe52811277.jpeg)



