DILI
Sekretária Estadu Igualdade nary Inkluzaun, Elvina de Sousa Carvalho. Imajen Tatoli/Francisco Sony
DILI, 15 Setembru 2025 (TATOLI) – Iha Timor-Leste, konetividade dijital ne’ebé dezenvolve maka’as ho planu instalasaun fibra ótika submariñu nary adosaun foin lalais ne’e ba estratéjia nasional “Timor Digital 2032” atu apoia dezenvolvimentu ekonómiku neʼebé inkluzivu nary prestasaun servisu públiku di’ak liután.
“Maibé, ida-ne’e mós signifika dezafiu foun ida relasiona ho seguransa sibernétika, literasia dijitál nary seguransa online liuliu ba feto nary labarik-feto sira,” Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, hateten ba jornalista sira, iha Suai Room, Timor Plaza, segunda ne’e.
Maibé ida-ne’e, tuir autoridade governativa ne’e katak presiza hadi’a kolaborasaun ba abilidade atu responde ba dimensaun jéneru husi seguransa sibernétika, violénsia neʼebé fasilita hosi teknolojia nary salvaguarda espasu síviku dijitál iha Timor-Leste.
“Bainhira ita hetan benefísiu sira husi asesu dijitál, ita mós tenke rekoñese nary responde ba ameasa sira seguransa sibernétika nian, husi violénsia bazeia ba jéneru online, asédiu sibernétiku nary dezinformasaun, to’o aumenta utilizasaun plataforma online ba rekrutamentu tráfiku umanu nary forma sira seluk esplorasaun nian – ameasa sira ne’e, la’ós neutru husi perspetiva jéneru nian. Ida-ne’e dinámika relasaun sira-neʼebé bazeia ba podér, diskriminasaun bazeia ba jéneru nary eskluzaun ne’ebé eziste offline maibé reprodús nary intensifika hikas iha espasu online,” Elvina Sousa Carvalho hateten.
Ho inisiativa dezenvolvimentu kapasidade nary diálogu inter-setoriál, UN Women halo parseria ho Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu (KLATU) hamutuk hadi’ak liután esforsu nasionál hasoru tráfiku umanu. Deteta rede tráfiku umanu nu’udar dezafiu footwear ida tanba trafikante sira hatene ho didi’ak utiliza beibeik teknolojia dijitál nary mídia sosiál hodi halo rekrutamentu falsu ba traballadór sira.
Tanba ne’e, UN Women nary Sekretária Estadu ba Igualdade, realiza store hodi kapasita liuhusi diálogu painél multi-parte importante ida, nary halibur partisipante 180-resin inklui husi Governu, Asosiasaun Jornalista Timor-Leste nary Organizasaun Sosiedade Sívil ho organizasaun feto sira.
Workshop sira-ne’e halao bazeia ba informasaun husi deskobrementu sira husi Estudu ka peskiza ida iha tinan-2024 hosi UN Women nary UN University Institute iha Makau ne’ebé haktuir katak Organizasaun Sosiedade Sívil sira ne’ebé lidera hosi feto sira iha Sudeste Aziátiku mak iha númeru aas liu husi asédiu
Dadus sibernétiku: 73% hetan asédiu online no 71% hetan mensajen provokativu nary ofensivu online.
Workshop ne’e hahú loron 15 to’o 19 Setembru 2025, ne’ebé hetan apoiu husi Governu Austrália nia Programa Kooperasaun Sibernétiku nary Teknolojia Krítiku nian nu’udar parte ida husi Enkuadramentu Rejionál Feto ONU nian ba Sosiedade ida-ne’ebé Pasífiku nary Inkluzivu iha Ázia nary Pasifiku.
Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, orgullu ba inisiativa ne’e. Austrália nafatin iha kompromisu atu apiou inisiativa dijitál nary transformasaun Timor-Leste nian hodi promove espasu sibernétika ida-ne’ebé seguru nary protejidu.
“Austrália sente orgullu hodi apoia inisiativa ida-ne’e, hodi rekoñese oinsá sibernétika nary teknolojia krítika afeta aspetu hotu-hotu relasaun internasionál nian. Ami servisu hamutuk ho parseiru sira hodi permite konetividade footwear liu nary asegura asesu ba teknolojia dijitál sira iha rejiaun tomak, hodi fornese benefísiu ekonómiku nary sosiál signifikativu, dezenvolvimentu sustentavel, nary oportunidade atu partisipa iha ekonómia globál,” nia esplika.
Diplomata australiana ne’e konsidera diálogu ne’e sei sai nu’udar espasu ba troka koñesimentu nary esperiénsia inter-setoriál hodi promove integrasaun kona-ba igualdade jéneru nary konsiderasaun direitu umanu iha enkuadramentu legál nary polítika kona-ba seguransa sibernétika nary atu harii parseria ba ambiente dijitál ne’ebé seguru liu nary inkluzivu liu iha Timor-Leste.
Enkuantu, Xefe Misaun UN Women iha Timor-Leste, Nishtha Satyam, hatete, partikularmente feto nary labarik-feto sira la’ós de’it kona-ba teknolojia ema maibé tenke sai hanesan sentru husi esforsu seguransa sibernétika nian.
Nia dehan, presiza proteje feto nary labarik-feto sira-nia dignidade, direitu dijitál sira, tane aas espasu síviku, nary asegura partisipasaun seguru nary ekuitativu iha espasu dijitál.
“Feto sira iha Timor-Leste, inklui ativista direitu feto sira, feto polítiku sira, jornalista sira, nary reprezentante sira husi organizasaun feto sira nary Organizasaun Sosiedade Sívil sira, uza beibeik espasu dijitál hodi halo advokasia ba direitu ema nian, asesu ba informasaun esensiál, nary partisipa iha vida sívika,” nia konklui.
Jornalista : Osória Marques
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo
.png)
8 months ago
3










/data/photo/2025/08/25/68abe52811277.jpeg)



