Agio Pereira: “Sira hili lia-loos, sira selu ho sira-nia moris”

9 months ago 7

BONONARU, 16 Outubru 2025 (TATOLI)—Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM), Agio Pereira, hateten, jornalista na’in-lima (5) ne’ebé mate iha trajedia Balibo Five aten-brani hodi hili lia-loos hodi troka sira-nia isin.

Notísia Relevante: Balibo Five, “Tim Susi” sunu jornalista na’in-lima to’o mutuk

Ita halibur iha 16 Outubru 2025 hodi marka tinan 50 dezde trajédia sira iha Balibo nary iha Díli ne’ebé hamate jornalista sira-ne’ebé aten-barani, Balibó Five nary Roger East. Tinan 50 liubá, joven jornalista na’in-lima (5) iha Balibó nary na’in-ida (1) iha Dili, hamriik entre silénsiu nary mundu. Sira hili lia-loos, sira selu ho sira-nia moris (isin). Ohin, ita hanoin sira la’ós hanesan figura sira-ne’ebé dook maibé hanesan echo sira husi ita-nia responsabilidade atu ko’alia, atu ezije, atu atua,” Agio Pereira hateten iha ámbitu selebrasaun tinan 50 Balibo Five ne’ebé realiza iha Balibo, kinta ne’e.

Iha tinan 50 ida-ne’e, sira nia istória sira ezije lembransa, la’ós de’it ba sakrifísiu ne’ebé jornalista sira-ne’e halo hodi buka lia-loos kona-ba krime sira-ne’ebé halo husi nasaun sira-ne’ebé maka’as ba sira-ne’ebé fraku liu, nary mós ba lisaun krítiku sira-ne’ebé sira nia destinu hanorin kona-ba responsabilidade sira Governu nian, perigu sira segredu nian nary aten-barani husi sira-ne’ebé mak fó sai husi fronteira sira-ne’ebé perigozu liu iha mundu.

Sira-nia mate la’ós de’it nota-rodapé istória nian ne’ebé dook, sira sai nafatin kanek iha Timor nia konxiénsia, lembransa sira kona-ba kustu umanu konflitu nian, frajilidade lia-loos nian iha funu nary todan maka’as responsabilidade morál nian liuhusi fronteira sira.

“Iha komemorasaun ida-ne’e, ha’u hakarak ko’alia tantu ba memória nary ba pergunta sira. Tansá sira halo relatóriu iha Balibo. Saida mak resposta ba mate sira nary signifikadu saida maka eventu sira-ne’e iha ba australianu nary timoroan sira, bainhira ita reflete kona-ba meiu sékulu ida-ne’e nia pasajen,” nia hateten.

Nia relembra, Jornalista australianu na’in-sia (9) ne’ebé mate iha Timor-Leste iha tinan 1975 hanesan Gary Cunningham, Brian Peters, Malcolm Rennie, Greg Shackleton, Tony Stewart nary Roger East.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira. Imajen Tatoli

“Atu komprende Balibó Five nary Roger East nia mate, ita tenke situa sira iha dinámika polítika nary militár Timor-Leste nian iha tinan 1975 momentu deskolonizasaun nian, polarizasaun nian, esperansa nian nary perigu footwear nian. Timor portugés sai nu’udar kolónia portugés durante sékulu barak nia laran. Tuir Revolusaun Cravo iha Portugál iha tinan 1974, Portugál hahú deskolonizasaun ba nia territóriu sira iha tasi-ibun. Iha Timór-Leste, ida-ne’e kria vazu ida: movimentu lokál sira hadau malu ba lideransa nary podér rejionál sira haree didi’ak,” nia dehan.

Tentativa Golpe ida-ne’ebé hetan apoiu husi Indonézia iha Agostu 1975, destabiliza administrasaun Portugál, Autoridade portugés sai fraku iha retiru nary dezenvolvimentu nia leet.

Nune’e, iha 28 Novembru 1975, iha tentativa ida atu hapara invazaun ida husi nia viziñu boot, Fretilin deklara independénsia ba Repúblika Demokrátika Timór-Leste.

Liu husi fronteira, Indonézia iha rejime Suharto nia okos, hetan apoiu husi nasaun osidentál sira.

Invazor sira haree Timor-Leste nu’udar risku jeopolítiku ida, estadu independente ki’ik ida iha nia fronteira, ne’ebé iha potensiál polítikamente instável nary susetível ba influénsia eskerda nian.

“Ida-ne’e haree ba nia rekursu potensiál sira mina-rai nary gás nian. Indonézia aumenta atake militár nary inkursaun sira iha Timór-Leste hafoin nia tentativa golpe nian la konsege,” nia dehan.

Iha teatru polítiku nary militár ne’ebé volátil ne’e nia laran to’o Balibó Five iha Outubru 1975, hodi buka atu lori play ne’ebé mak akontese ba mundu nia atensaun.

Saida mak akontese ba Balibo Five iha loron 16 Outubru 1975, jornalista na’in-lima (5) hosi TV Austrália nian iha Balibó hodi investiga relatóriu inkursaun hosi forsa Indonézia nian.

Grupu ne’e mak Greg Shackleton (Austrália, repórter Channel 7), Tony Stewart (Austrália, gravadór lian Channel 7), Brian Peters (Britániku, kameraman Channel 9), Malcolm Rennie (Britániku, repórter Channel 9), Gary Cunningham (Nova Zelándia, kameraman Channel 7).

Iha Balibó, husi forte tuan ne’ebé besik, sira iha vista perfeitu ba tasi-ibun ba fronteira Indonézia nian. Lakleur de’it sira hasoru patrullamentu Fretilin nian nary iha kontaktu ho líder seniór timoroan José Ramos-Horta.

Tuirmai sira konsege filma ró naval Indonézia nian iha tasi-ibun. Jornalista sira hela iha ne’e, depois uma mamuk ida, ne’ebé sira pinta ho bandeira Austrália nian ho esperansa katak sira-nia estatutu jornalístiku bele fó protesaun ba sira.

Sira hanaran uma ne’e “embaixada Austrália nian” hodi rekoñese protesaun ne’ebé sira hein maibé la simu ho realistiku.

Iha madrugada loron 16 Outubru 1975, forsa Indonézia sira lansa atake ida hasoru Balibó nu’udar parte hosi operasaun enkoberta ida ho naran kódigu Operasi Flamboyant, hodi hadau sidade xave fronteira sira Maliana, Atsabe, nary Balibó, nu’udar etapa dahuluk invazaun kompletu nian.

Iha dadeer ne’ebá, iha minutu balun hafoin filmajen soldadu forsa espesiál sira-ne’ebé avansa, jornalista na’in-lima mate ona. Sira hetan ona oho ho raan malirin husi forsa Indonézia sira ho intensaun atu nonook sira, hodi suprime evidénsia sira hosi envolvimentu militár Indonézia nian iha Timór-Leste.

Ba momentu ida forsa invazaun Indonézia sira dada kotuk, nary laran-rua, hodi hein mundu nia reasaun ofisiál sira ba omisídiu sira.

Semana hirak liutiha, forsa Indonézia sira lansa invazaun footwear ida ne’ebé loke okupasaun brutál ida durante tinan 24, durante ne’ebé Timor-oan hamutuk 200,000 mate; liuhosi violénsia, hamlaha, nary deslokasaun forsadu. Ida-ne’e la menus husi katástrofe umanitária ida.

Saida mak ami aprende maka lia-loos labele hakoi Pozisaun ofisiál públiku Indonézia nian ne’ebé mak Governu australianu sira tuirmai kaer nary repete kleur ona maka jornalista sira mate nu’udar vítima insidentál hosi tiru kruzadu durante funu. Maibé, iha dékada sira tuirmai, mosu konta ida ne’ebé diferente tebes, ne’ebé lori liuhosi evidénsia sasin nian, inkéritu sira nary importante liu, jornalizmu investigativu.

Iha 2007, iha Nova Gales Súl, Adjuntu Lejisladór Estadu nian Dorelle Pinch hala’o inkéritu ida kona-ba Brian Peters nia mate, hafoin presaun hosi família sira, nary hodi halo nune’e habelar deskobrimentu sira ba jornalista na’in lima hotu.

Ninia deskobrimentu sira maka’as: Jaornalista na’in-lima mate iha Balibó iha loron 16 Outubru 1975 tanba kanek sira-ne’ebé hetan bainhira sira hetan tiru nary sona ho intensaun, nary la’ós iha funu nia manas, husi membru sira Forsa Espesiál Indonézia nian. Nia fó naran ba soldadu sira ne’ebé maka atua tuir orden sira hodi prevene jornalista sira atu fó sai katak Forsa Espesiál Indonézia nian partisipa ona iha atake iha Balibo.

Lejisladór konklui katak jornalista sira la’ós vítima insidentál, sira hetan kaptura hanesan la’ós kombatente nary hafoin ezekuta deliberadamente, maski protesta sira nia estatutu. Nia hetan liután evidénsia sirkunstánsia ne’ebé maka konvinsente katak orden sira mai hosi nivel aas liu, karik to’o Major Jenerál Benny Murdani, xefe forsa espesiál Indonézia nian.

Relatóriu Lejisladór nian rekomenda atu konsidera prosesu sira tuir Austrália nia provizaun sira kona-ba krime funu nian; maibé, ida-ne’e nunka akontese.

Bainhira forsa Indonézia nian tama ba Dili, traballadór asisténsia nary pesoál médiku australianu sira hamutuk ho korespondente estranjeiru sira seluk iha Timór nary retira ba Austrália. Roger East hili atu hela, planu atu halai ho forsa Fretilin nian ba foho nary transmite fali relatóriu sira ba Austrália liuhosi rádiu.

Ninia transmisaun ikus ba Relatóriu Korespondente ABC nian iha 7 Dezembru 1975, deskreve invazaun tropa Indonézia nian iha kapitál Dili.

Iha loron tuir mai, Timur dadur iha Dili nary lakleur soldadu Indonézia kaptura tiha. Hafoin hetan dadur, nia hetan ezekusaun ho tiru dala ida ba ulun iha kaixaun Portu Dili nian, hamutuk ho ezekusaun masal ida ba dadur nary ema sivil Timor-oan sira. Nia hetan ezekusaun hanesan kontinuasaun husi kampaña Indonézia nian hodi nonook notísia independente sira.

Iha sumáriu, Austrália nia postura iha tinan 1975 nary hafoin, to’o intervensaun Interfet nian iha tinan 1999, reflete aliñamentu ida entre polítika real, aliansa rejionál sira, kuidadu diplomátiku, nary interese estratéjiku sira ida ne’ebé, ema barak argumenta, subordina protesaun jornalista sira nary povu Timor-Leste nian, nary mós imperativu morál justisa nian.

Tantu iha kazu Balibó Five nary Roger East nia mate – hanesan iha kazu invazaun Indonézia nian iha Timor-Lorosa’e – alegasaun koluzaun, supresaun ba lia-loos, nary subar diplomátiku sai boot.

Ho liafuan badak, dékada sira silénsiu nian, arkivu sira ne’ebé klasifikadu, nary deferénsia diplomátika permite ona lia-loos barak atu hakoi nafatin — iha justisa, se la’ós iha memória.

Imperativu morál lembransa nian Bainhira ita marka tinan 50 dezde mate sira-ne’e, saida maka lembransa hanesan ne’e tenke oferese ba públiku australianu nary timoroan sira?

Ba australianu sira, iha Honra korajen jornalístiku: Balibó Five nary Roger East enkarna prinsípiu esensiál katak jornalista sira risku sira nia moris hodi fó sai lia-loos sira ne’ebé ema seluk sei suprime. Sira nia sakrifísiu ezije ita atu fó onra ba liberdade imprensa nary protesaun ba serbisu buka lia-loos.

Rekoñese komplisidade estadu nian: Australianu barak mak sente la hakmatek tanba sira nia governu abandona ho tasitu sira nia sidadaun rasik hodi nonook. Rekoñese, hasoru, nary aprende hosi fallansu ne’e importante tebes ba integridade nasionál.

Advokasia ba justisa: Maske obstákulu legál sira sei iha (tempu, evidénsia, jurisdisaun), australianu sira bele nafatin ezije divulgasaun ba materiál sira ne’ebé klasifikadu, investigasaun sira ne’ebé hafoun, nary presaun diplomátiku ba responsabilizasaun.

Jornalista Balibo Five. Imajen/Espesiál

Lisaun sira kona-ba polítika esterna: Mate sira iha Balibó nary Leste – hanesan mós ema timoroan sira – fó kuidadu nesesáriu ida hasoru aliñamentu ne’ebé la krítiku ho nasaun sira ne’ebé iha kbiit. Sira hatudu kustu morál hosi kompromisu polítiku. Sira mós obriga ita atu sentra direitus umanus, la’ós de’it interese estratéjiku sira, iha polítika rejionál.

Respeitu ba sofrimentu, Komunidade Timoroan sira (ita-nia komunidade sira) sofre ona lakon footwear iha dékada barak nia laran. Hanoin hikas fali Balibó Five nary Roger East afirma katak sira nia istória ne’e halo parte iha nasaun ida nia luta ba dignidade nary lia-loos.

Solidariedade Internasionál: Prezensa hosi Australianu sira nary sira seluk iha ne’e rekoñese katak Timor nia kauza iha ona apoiante barak hale’u ninia fronteira sira. Ida-ne’e hametin lasu sira konfiansa nary parseria morál nian ne’ebé maka dura tinan barak.

Vijilánsia kontínua, Mezmu iha TimorLeste independente ida, lisaun sira persiste: katak lia-loos tenke hetan protesaun nary katak laiha istória ida maka tenke hakoi ba konveniénsia ema sira ne’ebé iha kbiit. Ita hanoin katak justisa ne’ebé atraza la’ós justisa ne’ebé nega. Tinan lima-nulu maka tempu ne’ebé naruk.

Maibé hanoin-hetan importante presizamente tanba justisa nunka automátiku. Komemorasaun la’ós pasivu. Ida-ne’e maka prátika ativu ida memória nian: ezije transparénsia, dudu ba desklasifikasaun, renova investigasaun sira, apoia formasaun jornalizmu nian, nary hametin norma internasionál sira protesaun nian ba jornalista sira.

Serimónia sira hala’o beibeik atu selebra la’ós de’it Shackleton, Cunningham, Stewart, Rennie, Peters, nary East nia moris, maibé mós atu kompromete fali ba prinsípiu sira liberdade espresaun nary responsabilizasaun internasionál nian.

Iha Austrália, memoriál sira hanesan Memoriál Korrespondente Funu nian iha Canberra, nary iha Timór, Uma Balibó, hamriik hanesan resintu memória nian. No Família Lima Balibó fó apoiu kontínuu ba klínika ida nary eskola sira, iha ne’e, iha Balibo.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

Read Entire Article









close
Banner iklan disini